Smanjenje infekcija u operacijskim dvoranama i poboljšan timski rad te komunikacija ključni su čimbenici za poboljšanje sigurnosti pacijenata.
Usprkos velikom napretku u kirurškom okruženju, treba obaviti još puno posla kako bi se poboljšala sigurnost pacijenata u operacijskoj dvorani i tijekom predoperativne pripreme te postoperativne njege. I dalje se javljaju smrti i bolesti kao izravne posljedice infekcija u operacijskim dvoranama, dok vrlo složena i slabo korištena tehnologija još uvijek vodi u pogreške kao što su pogrešna identifikacija pacijenata, pogrešna identifikacija operacijskih dvorana, medicinske pogreške i propusti.
Daljnji napredak može se postići samo ako se o uzrocima – osobito onima koji se odnose na ljudske pogreške – te načinima njihova umanjivanja raspravlja. Kako bismo spriječili štetu i smrt pacijenata podvrgnutih kirurškim zahvatima, važno je suočiti se s ovim tabu-temama i provoditi mjere za smanjenje infekcija u operacijskim dvoranama te poboljšati timski rad i komunikaciju.
Poboljšanje procesa predoperativne pripreme višeslojan je zadatak s obzirom na njegovo jedinstveno i izazovno okruženje. Operacijske dvorane stresno su radno mjesto i timovi se moraju pouzdati jedan u drugoga kako bi se mogli pridržavati higijenskih standarda. Za vrijeme pacijentova boravka osoblje je pod vremenskim pritiskom i pritiskom stvaranja troškova, što treba uzeti u obzir pri izradi planova poboljšanja sigurnosti pacijenata.
U obzir također treba uzeti i preporuke, između ostaloga, složenosti u kliničkoj njezi, sofisticirane tehnologije koje mogu biti izvrsne za određenu svrhu, ali se ne mogu usklađivati s ostalim tehnologijama te širok raspon pomagala i instrumenata kojima moraju upravljati klinički timovi.
Ključni čimbenici u upravljanju promjenama su:
Timski rad
Trenutačno, osim brze procjene činjenica koje se odnose na određeni postupak, perioperacijski liječnici i osoblje imaju malo prilike provesti vrijeme s pojedinim kirurškim pacijentom. Zbog takvog nedostatka poznavanja pacijenata postoji povećana opasnost pogrešne identifikacije pacijenata, nesporazuma o planiranim zahvatima i nemogućnosti bilježenja značajnih informacija, kao što su primjerice alergije.
Administracija i organizacija
Kirurgija uključuje znatno planiranje i koordinaciju, što znači da brojni liječnici i timovi na procesu njege moraju raditi zajedno – ne samo dijeliti informacije o pacijentima nego svoj rad integrirati u širi proces njege.
Osim što je u proces uključen velik broj ljudi, riječ je i o različitim tipovima opreme, instrumenata, lijekova, krvnih pripravaka i pribora koji moraju biti planirani i pripremljeni tako da se istovremeno nalaze na istom mjestu.
Uobičajeno, svakim predmetom upravlja drugi odjel ili skupina (npr. središnja nabava, procesiranje sterilnih instrumenata, transport pacijenata, ljekarne, banke krvi, kirurška patologija i drugi odjeli). Što više ljudi sudjeluje, to je veći rizik od ljudske pogreške.
Na kraju, osoblje operacijske dvorane svoj posao mora uskladiti s brojnim drugim odjelima kao što su postoperativni odjeli, kirurške klinike, odjeli radiologije, laboratoriji, odjeli za hitnu medicinu, odjeli za intenzivno liječenje i ostali.
Od 2008. godine Svjetska zdravstvena organizacija promovira Kirurške kontrolne liste kako bi se poboljšala sigurnost pacijenata. Spomenute liste razvijene su nakon iscrpnih konzultacija s medicinskim stručnjacima. Cilj je lista smanjiti pogreške i nuspojave te poboljšati timski rad i komunikaciju u kirurgiji. Unatoč dokazima da lista značajno smanjuje i morbiditet i mortalitet, kontrolnu listu ne koristi velik broj profesionalaca diljem svijeta. Svaka je zemlja potaknuta na to da je prilagodi svojim specifičnim potrebama kako bi se osigurala njezina optimalna uporaba.
(http://www.who.int/patientsafety/safesurgery/checklist/en/)
Preporuke za poboljšanje sigurnosti pacijenata
- Poticanje kulture sigurnosti u operacijskim dvoranama i drugim predoperativnim postavkama.
- Uvođenje konciznih sastanaka tijekom kojih se članovi kirurškog tima predstave imenom, raspravljaju o zahvatima, postavljaju pitanja i imaju priliku upozoravati na probleme koji bi se mogli pojaviti.
- Dovoljno odmora za liječnike kako se oni ne bi umarali.
- Dosljedno pridržavanje praksi utemeljenih na dokazima i standarda za sprječavanje infekcija.
- Obavezno praćenje smjernica koje poboljšavaju rutinu.
- Transparentan učinak o ključnim mjerama.
- Poboljšanje prijelaza njege iz operacijskih dvorana na odjele intenzivne njege kroz strukturirani proces predaje koji osigurava timovima koji su odgovorni za njegu razmjenjivanje ključnih informacija o pacijentima.
Uporaba simulacija kako bi poboljšao timski rad i komunikacija između njegovatelja i pomoć pri usvajanju praksi novih postupaka na lutkama.