Tehnologija unosi revoluciju u osobnu zdravstvenu zaštitu i to će se nastaviti s povećanjem preciznosti i pametnijim nadzorom. Saznaj više.
Tehnološki napredak i sve veća uloga digitalnih usluga mijenjaju način na koji društvo funkcionira. Napredak obuhvaća i nudi mogućnosti svim industrijama, posebice industriji zdravstvene zaštite. Međutim, zdravstvena industrija daleko je od potpune digitalizacije. Iako postoji veliko tržište kojem bi to koristilo, ostaju nedostaci koji bi pacijentima doista pružili dodatnu vrijednost.
Kako digitalizacija promiče samodijagnostiku i samokontrolu
Rast pristupačnih pametnih zaslona i prodor pametnih telefona doveo je do povećanja samokontrole s pomoću jednostavnih biometrijskih ili fitnes aplikacija, ali što će pametnije i preciznije te aplikacije postati, više će biti prilika unutar zdravstvene zaštite - primjerice, proširenje samokontrole na krvni tlak, šećer u krvi i brzinu otkucaja srca, da nabrojimo samo neke.
Prednosti samodijagnostike
Tehnologija koja se nosi omogućava stalan protok skupljanja osobnih podataka bez napora potrošača. To je dovelo do povećanja interesa među potrošačima o njihovim osobnim podacima i njihovu utjecaju na njihovo sadašnje i buduće zdravlje. 46 % ljudi koji su pratili svoje zdravlje izjavilo je da je to promijenilo njihov cjelokupan pristup održavanju zdravlja ili zdravlje onoga kome pružaju njegu (“Pew Internet & American Life Project, ‘Tracking for Health’, 2013”). U istraživanju o potrošačkim stavovima prema tehnologiji zdravstvene zaštiti navedeno je da je 25 % ispitanika izjavilo da koristi [zdravstvene informacije] internetske stranice ili tehnologiju onoliko često koliko su često posjetili svog liječnika i otprilike isto toliko reklo je da je koristi umjesto posjeta liječniku.
- 65 % svih njemačkih pacijenata na Googleu pretražuje svoje simptome kako bi provjerilo liječničke dijagnoze ("Zweitmeinungsverfahren aus Patientensicht", Studija Asklepiosk klinike, 2015.; http://www.presseportal.de/pm/65048/2891494)
- 17 % priznalo je da nastoje dijagnosticirati bolest samo kako ne bi morali posjetiti liječnika (Gesundheitsstudie 2012., MSL)
Samokontrola može pomoći u otkrivanju simptoma i znakova u ranoj fazi te u pružanju točne dokumentacije kojom informiraju potrošače o njihovu zdravlju.
Mogućnosti koje nudi samodijagnostika
- Personalizacija tretmana:
Pristupom stalnim osobnim podacima liječnici mogu steći uvid u zdravstvenu povijest njihovih pacijenata.
- Ranije otkrivanje bolesti i učinkovitija prevencija bolesti
To je posebno značajno za otkrivanje skrivenih ubojica kao što su visoki krvni tlak ili granični dijabetes jer uređaji za samokontrolu mogu mjeriti temperaturu, šećer u krvi, krvni tlak ili slične osnovne zdravstvene podatke. To ima trajne posljedice na prediktivnu i preventivnu medicinu. U nosivoj i mobilnoj tehnologiji napredni senzori utiru put te potrošačima omogućuju bolji uvid i potiču ih na odlučivanje za zdraviji stil života. Tehnologija može djelovati kao motivator / osobni trener. Takvi senzori ljudima će omogućiti da se jednostavnije brinu o sebi i uoče promjene prije nego što se razbole.
- Proširenje zdravstvene infrastrukture
Sve starije društvo i sve naseljenija urbana područja rade pritisak na broj liječnika i u gradovima i u ruralnim područjima. Tehnologija omogućuje da se zdravstvene usluge pružaju čak i tamo gdje medicinska infrastruktura zaostaje. To se posebice odnosi na velika područja u svijetu gdje postoji nemogućnost liječnikova posjeta. Samodijagnostika bi mogla igrati ulogu u zatvaranju tih infrastrukturnih praznina.
Granice samodijagnostike
Iako tehnologija nedvojbeno nudi bogatu podatkovnu podršku, povjerenje je u zdravstvu i dalje jako bitno. Nijedna tehnologija ne može zamijeniti posjet liječniku i liječenje na licu mjesta. Štoviše, samodijagnostika pruža podatke, ali nikada i uvid. Kako bi se steklo pravo razumijevanje zdravlja pacijenta, podaci se moraju analizirati i interpretirati.
Posljedice samodijagnostike za zdravstvo
Samodijagnostika predstavlja pomak u zdravstvu jer pacijentima omogućuje snažniju ulogu u odnosu između pacijenta i liječnika. To dovodi do neodlučnosti i oklijevanja pri integraciji tih alata u zdravstvenim procesima. Umjesto bježanja od mogućih promjena, zdravstvena bi industrija trebala tražiti načine implementacije takve tehnologije kako bi se povećale mogućnosti koje su nam na raspolaganju. Primjerice, tehnologija može zdravstvene djelatnike osloboditi od izvođenja dugotrajnih testiranja i kontrola te time pružiti više vremena za ciljanu njegu.
Sažetak
Samodijagnostika se mora temeljiti na pouzdanoj i vrhunskoj tehnologiji kako bi se osigurali pouzdani rezultati i podaci. Ni u kojem slučaju ne bi trebala zamjenjivati vještine liječnika, ali bi mogla igrati ulogu u kućnoj kontroli i otkrivanju bolesti u ranijim fazama te na taj način koristiti preventivnoj i prediktivnoj medicini. Tehnologija ne može zamijeniti liječenje, ali može pomoći pri određivanju pravog tretmana za prave pacijente. Vizualizacija podataka igra važnu ulogu pri pomoći korisnicima u donošenju informiranijih odluka, ali podatke još uvijek treba analizirati kako bi se mogli pružati smisleni uvidi.